Bugojno – Nacionalna diskriminacija itekako je prisutna

Od 96 zaposlenih u općinskim tijelima samo je 20  Hrvata

■ 10 javnih poduzeća, među kojima su i RTV Bugojno, Kulturno-sportski centar, komunalno Čistoća te Vodovod, nema niti jednog zaposlenog Hrvata
■ Prema riječima Ante Viskovića, predsjedatelja OV-a Bugojno, nacionalna struktura nije zastupljena. Zbog toga se sjednica OV-a prekinula nedavno. Nova je u ponedjeljak

IMENOVANJA – Jednonacionalna struktura zaposlenih u javnim poduzećima u Bugojnu tolerira se godinama

Za ponedjeljak, 26. ožujka u Bugojnu je zakazan nastavak prekinute sjednice Općinskog vijeća.

Razlog prekida

Na njezinom dnevnom redu najvjerojatnije će se naći i imenovanje nadzornih i upravnih odbora u 11 javnih, odnosno poduzeća čiji je osnivač općina Bugojno. Upravo je ova točka razlog prekida sjednice čiji je nastavak zakazan za ponedjeljak. Naime, prijedlog vijećnika bošnjačkih stranaka bio je da se u nadzorne i upravne odbore 11 javnih poduzeća imenuje samo šest Hrvata. To su vijećnici Hrvatske koalicije kategorički odbili ističući da takva imenovanja ne bi popravila katastrofalnu, možda i nikad goru, nacionalnu zastupljenost Hrvata u općinskim tijelima vlasti i javnim poduzećima na području Bugojna. Prema riječima Ante Viskovića, predsjedatelja OV-a Bugojno, od 96 zaposlenih u općinskim tijelima vlasti samo je 20 Hrvata. Prema popisu iz 1991. godine, Bugojno je imalo blizu 47 tisuća stanovnika. Najbrojniji su bili Bošnjaci kojih je bilo skoro 20 tisuća, dok je Hrvata bilo nešto više od 16 tisuća.

Iz ovog podatka jasno je vidljivo da sadašnja nacionalna struktura zaposlenih u općini Bugojno ni približno nije usklađena s popisom stanovništva iz 1991. godine. Jedan od hrvatskih vijećnika u OV Bugojna u šali nam je kazao kako je stanje bilo bolje čak i u Mlaćino vrijeme, odnosno u vrijeme kada je predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna, po mnogima jedan od glavnih kreatora zločina i progona hrvatskog stanovništva tijekom rata iz Bugojna, bio načelnik ove općine.

Mlaćina politika

Prema podacima do kojih smo došli u doba kada je Mlaćo bio i formalni prvi čovjek u Bugojnu, Hrvata je u općini bilo zaposleno 26. Smatra se, naime, da Dževad Mlaćo neformalno i dalje vlada Bugojnom, a da se njegova politika provodi više nego dosljedno potvrđuju i katastrofalni pokazatelji o broju zaposlenih Hrvata u 11 javnih poduzeća općine Bugojno. Samo u Domu zdravlja ima zaposlenih nekoliko djelatnika hrvatske nacionalnosti. U ostalih 10 javnih poduzeća među kojima su i RTV Bugojno, Kulturno-sportski centar, komunalno Čistoća te Vodovod, nema niti jednog zaposlenog Hrvata. Jednonacionalna struktura zaposlenih u javnim poduzećima u Bugojnu tolerira se godinama. Vijećnici Hrvatske koalicije pokušat će tomu stati u kraj, a na sjednici u ponedjeljak tražit će poništenje natječaja za imenovanje upravnih i nadzornih odbora u javnim poduzećima na području ove srednjobosanske općine.

Izvor informacije: www.hercegbosna.org

Dragi prijatelji želimo Vam sretan i blagoslovljen Uskrs!



Na blagdan sv. Josipa, 19. ožujka, u Bugojnu se obilježila 18. godišnjica razmjene 294 hrvatska zatočenika iz logora ,,Stadion”.
U crkvi sv. Ante Padovanskog,  u 11 sati, održana je misa zahvalnica za oslobođene logoraše, a ujedno i misa zadušnica za pokojnog Marka Bartulovića, prvog pronađenog od 20 zarobljenika odvedenih iz ovog logora, za koje se traga već 18 godina. Svetu misu je predvodio i propovijedao fojnički gvardijan fra Nikica Vujica, uz koncelebraciju osam svećenika. Na kraju se prisutnima obratio župnik fra Vinko Sičaja.
Uz nazočnost članova obitelji, prijatelja i rodbine poginulih i nestalih, članova udruga proisteklih iz domovinskog rata, te stotine drugih vjernika, u Gradskom groblju su položeni vijenci kod centralnog spomen obilježja poginulim braniteljima, nakon čega su posmrtni ostaci Marka Bartulovića sahranjeni u obiteljsku grobnicu.
Njegovo tijelo je pronađeno nakon što je Osman Šego, kojeg se tereti za ratni zločin nad hrvatskim civilima na području Bugojna, postigao nagodbu s Državnim Tužiteljstvom BiH otkrivajući njegovu lokaciju. Tijelo se nalazilo u septičkoj jami u bugojanskom naselju Čipuljić na parceli Krste Kadijevića, a ekshumacija je izvršena 14. lipnja 2011. godine.

Izvor informacije portal: www.bug.ba

Da je i nekoliko dana teško živjeti bez struje i vode, odsječeni od svijeta, posljednjih se dana zbog snježnog nevremena koje je zahvatilo BiH uvjerilo dosta stanovnika naše zemlje. A da je moguće, nadomak gradu, mjesecima živjeti bez vode potvrđuju nam hrvatski povratnici u bugojanskim naseljima Gornja Kula i Bristovi koji pripadaju Mjesnoj zajednici Bristovi. Riječ je o 40-ak hrvatskih obitelji.

Bez vode su ostali polovinom prošle godine, a jedino obrazloženje koje su dobili iz Javnog poduzeća „Vodovod i kanalizacija“ je da vode nama na izvoru Resnik s kojeg se Bristovi napajaju. Vodu tako hrvatski povratnici dobiju tek po sat, dva i to kasno noću. Nekad im se kažu posreći te vode bude i par sati danju, ali to su rijetke prilike koje se na prste mogu nabrojati. „Mi smo svjesni da vode na izvoru ima vrlo malo, ali nam nije jasno zašto samo mi moramo ispaštati zbog toga. Sve se ovo ne bi dogodilo da na izvor nakon rata nisu prikopčani novi korisnici u nekim drugim naseljima. Izvor za to nije imao kapacitete, ali vlasti su ipak donije takvu odluku zbog koje mi danas ispaštamo i bez vode smo osam mjeseci“, kazao nam je Davor Jukić, povratnik u Gornju Kulu. Na upit kako je živjeti bez vode, njegova supruga dodaje kako rade ‘noćnu smjenu’, djecu bude noću u dva ili tri sata kako bi ih okupali.

„Ne možete ni zamisliti kako je to. Posebno je teško obiteljima s malom djecu. Moj brat ima bebu koja je rođena u lipnju prošle godine, a po danu je ne mogu kupati niti joj prati robu. To je zaista ispod ljudskog dostojanstva“, kaže Davor Jukić. Po riječima hrvatskih povratnika u MZ Bristovi, općinske su vlasti iskoristile poratnu 1996. godinu i preusmjerile dio vode s izvorišta Resnik u većinska bošnjačka naselja. Povratak Hrvata u Bugojno počeo je tek dvije godine kasnije, 1998. Jukić nam je ispričao kako su žitelji MZ Bristovi i prije rata imali probleme s nestašicama vode, ali su ih riješili vlastitim sredstvima. „Nekada davno smo koristili vodu s izvorišta Krušćica. Kako nam je ljeti nestajalo vode mještani su sami financirali izgradnju vodovoda do izvora Resnik. Sad taj vodovod koriste neka druga naselja, a mi smo ostali bez vode pa čak i mogućnosti korištenja alternativnih izvora“, pojasnio je Jukić, povratnik u Gornju Kulu.

Izvor informacije:www.hercegbosna.org

Statistika je, ipak, neki pokazatelj stvarnog stanja

Statistika župe Bugojno 2011. godine

Nakon božićnog blagoslova obitelji i kuća uvijek je zanimljivo čuti koliko nas živi u Bugojnu, koliko je krštenih, vjenčanih i umrlih. Statistika je ipak neki pokazatelj stvarnog stanja. U Bugojnu nije nimalo ohrabrujuća, ali imajući u vidu nedavna događanja i okolnosti, te poštivajući mogućnosti i odabir mnogih, posebno mladih obitelji, gdje zaraditi komad kruha, onda i ovakva statistika zaslužuje poštovanje i hvale je vrijedna.

Blagoslovili smo 1.297 obitelji u kojima živi 3.201 osoba. Ovom broju treba pridodati i 105 obitelji sa 158 osoba čiji članovi su u vrijeme blagoslova bili u posjeti uglavnom svojoj djeci širom svijeta. Dakle, župa sv. Ante Padovanskog u Bugojnu ima 1.402obitelji u kojima živi 3.359 vjernika. Blagoslovili smo i 59 obitelji koje žive i rade u dijaspori, a za blagdane su bili u Bugojnu. Njih i kao sve druge koji su dolazili imamo na popisu, ali nisu uključeni u konačni zbroj, iako bi s njima statistika bila više nego dobra.

Od onih koji stalno žive u župi muških je 1.588, ženskih je 1.771.

S 1 članom ima 445 obitelji
S 2 člana ima 450 obitelji
S 3 člana ima 202 obitelji
Sa 4 člana ima 158 obitelji
S 5 članova ima 99 obitelji
Sa 6 članova ima 38 obitelji
Sa 7 članova ima 7 obitelji
S 8 članova ima 1 obitelj
S 9 članova ima 2 obitelji

Starosna dob
Do 10 godina ima 219 osoba
Od 11 do 20 godina ima 339 osoba
Od 21 do 30 godina ima 367 osoba
Od 31 do 40 godina ima 316 osoba
Od 41 do 50 godina ima 412 osoba
0d 51 do 60 godina ima 469 osoba
Od 61 do 70 godina ima 477 osoba
Od 71 do 80 godina ima 575 osoba
Od 81 do 90 godina ima 215 osoba
Od 91 do 98 godina ima 9 osoba

Ljuba Vela – 91 god.
Filip Bagarić – 91 god.
Kata Jelović – 91 god.
Stjepan Duvnjak – 91 god.
Mara Topić – 92 god.
Ruža Miličević – 93 god.
Dragojka Stipić – 97 god.
Luca Čurčija – 98 god.
Zorica Majstrović – 98 god.

U 2011. godini kršteno je 22 djece (muških 10, ženskih 12), od kojih 15 živi u Bugojnu, a 7 je doneseno iz dijaspore. Pričešćeno je 23 djece (11dječaka i 12 djevojčica). Sakrament krizme je primilo 61 osoba. Vjenčalo se 23 para. Pokopanih u našim grobljima je 89 a jedno je ukopano izvan župe.

izvor informacije portal: www.hercegbosna.org

Pobuna – Po savjetima Besima Hodžića koji je u ratu bio upravitelj logora

Na udaru revizije preživjeli logoraši Gimnazije Bugojno

Nakon što je imenovan na dužnost federalnog ministra za pitanja branitelja, Zukan Helez javno se po rodnom Bugojnu hvalio kako će se obračunati s hrvatskim logorašima. Krivi su jer su preživjeli torture bošnjačkih logora u Bugojnu, a sudeći po najnovijim potezima ministra Heleza, došlo je vrijeme da im se taj „grijeh“ i naplati. Naime, po nalogu ministra Heleza, selektivno se po općinskim uredima, radi navodne revizije, izuzimaju predmeti bivših logoraša „Gimnazije“.

Sporan Besim Hodžić

Nije teško pogoditi tko ministra Heleza savjetuje čije predmete točno treba izuzeti. Riječ je naravno o Besimu Hodžiću, ratnom upravitelju logora „Gimnazija“ kojeg je Helez ustoličio za svojega savjetnika. Tko bolje od Hodžića zna tko su bili zatočenici logora „Gimnazija“? Naravno, nitko, osim samih logoraša koje Helez, uz pomoć svojeg savjetnika, namjerava uskoro dokrajčiti. Iako još nije na redu za famoznu reviziju po Zukanu Helezu, djelatnici ministarstva na čijem je čelu Helez, ovih su dana boravili u Bugojnu te izuzeli isključivo predmete bivših logoraša „Gimnazije“. Doznajemo da su na isti način izuzeti predmeti bivših logoraša „Gimnazije“ i u drugim općinama, od središnje Bosne do Hercegovine. Krenulo se s predmetom Ivana Keškića, a nastavilo s izuzimanjem dokumentacije Miroslava Zelića i Gordana Rajića kojega je upravo Besim Hodžić mučio te pokušao živog zapaliti.

Miroslav Zelić, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Bugojna, jedan je od onih čiji je predmet izuzet radi navodne revizije. Zelić je bio zatočenik „Gimnazije“, a kasnije i „Stadiona“ u kojemu je proveo punih osam mjeseci. Kao logoraš je i ranjen, a o okolnostima stradavanja kao i boravka u logorima ima urednu dokumentaciju. No, nije siguran da će mu ona pomoći jer Helezu kaže nije važno ukinuti prava lažnim već stvarnim stradalnicima, pogotovu hrvatskim zatočenicima Bugojna s kojima je na početku mandata najavio obračun.
„Mi preživjeli logoraši smo kategorički protiv ovakve revizije jer smo potpuno sigurni da joj je cilj prije svega ukinuti prava nama hrvatskim logorašima Bugojna“, kaže Zelić te dodaje da se među hrvatske logoraše Bugojna posljednjih dana uvukao poseban strah.
„Ljudi koji su doznali da je moj predmet izuzet radi revizije, a znaju što sam sve prošao, strahuju da će svi ostat bez invalidnina. Iskreno, i ja to mislim i ništa im dobrog ne mogu kazati kako bi ih umirio“, pojašnjava Zelić.

S njim se u potpunosti slaže i Gordan Rajić, Mostarac koji se za vrijeme rata zadesio u Bugojnu te je prošao torture bošnjačkih logora. „I ja strahujem za sebe i smatram da iza svega stoji Besim Hodžić“, kazao nam je Rajić.
S ovakvom revizijom, kažu hrvatski logoraši, Zukan Helez obavlja još jednu prljavu zadaću, vrši pritisak na svjedoke u procesima koji se pred Sudom BiH vode zbog zločina nad Hrvatima.

Pritisak na svjedoke

„Naravno da je ovo jedan vid pritiska na svjedoke kako bi ublažili iskaze ili odustali od svjedočenja. Ja sam o tomu izvijestio tužiteljicu Slavicu Terzić i tražit ću od Tužiteljstva BiH poduzimanje konkretnih mjera na zaštiti nas svjedoka, ali i povratnika u Bugojnu kad nas već vlasti u FBiH nisu u stanju zaštiti“, zaključuje Zelić.

Najnovije žrtve Helezove reviziju kažu kako ne znaju jesu li više razočarani zbog hrvatskih predstavnika u federalnim tijelima vlasti koji ništa ne poduzimaju kako bi ih zaštitili ili čelnika Udruga proisteklih iz Domovinskog rata koji o svemu sramno šute!

Izvor informacije portal : www.hercegbosna.org

Dragi prijatelji,

Sretan i blagoslovljen Božić te uspješnu Novu 2012 godinu žele Vam vaši Bugojanci u Zagrebu.

Povodom godišnjice Udruge bosanskih studenata u Zagrebu, održava se sveta misa.Misa će biti u petak, 16.prosinca 2011.godine, u župnoj crkvi na Knežiji s početkom u 18 sati. Razlog baš ovog datuma jest taj da je upravo u petak i godišnjica rođenja blaženog Ivana Merza koji je ujedno i zaštitnik ove udruge. Udruga okuplja studente iz raznih djelova Bosne i Hercegovine te tako jača zavičajno jedinstvo, a u udruzi je upravo i jedna naša Bugojanka.

Nakon svete mise bit će upriličen domjenak i prigodno druženje u caffe baru Paf, pa se pozivaju svi studenti koji i nisu članovi Udruge da se pridruže u što većem broju.

PODRUŽNICA  BUGOJNO

Bosanska 8, 70230 BUGOJNO, Bosna i Hercegovina

Tel./faks +387 30 252 198

E-mail hkdnapredakbugojno@bih.net.ba

Homepage www.napredak.com.ba

                                                                 OBAVIJEST

Upravni odbor HKD Napredak Podružnica Bugojno obavještava sve mlade osobe da je u nakani utemeljiti FOLKLORNI ANSAMBL koji bi imao za cilj prikupljati i istraživati folklornu baštinu, te umjetnički obrađivati i scenski prikazivati hrvatsku glazbenu i folklornu tradiciju ne samo bugojanskog kraja i Skopaljske doline, nego i Hrvata Bosne i Hercegovine.

Folklorni ansambl bi radio pod stručnim vodstvom i umjetničkim nadzorom kompetentnih stručnjaka.

 Svi zainteresirani plesači-pjevači, cure i dečki od 10 do 30 godina, sa ili bez plesnog iskustva, mogu se prijaviti osobno u tajništvo HKD Napretka, svakim radnim danom od 10,00 – 14,00 sati ili putem mail-a ili faksa!

UPRAVNI ODBOR

HKD NAPREDAK BUGOJNO

                                                              Pozivnica

Župa sv.Marije Anđeoske , Sesvetska sopnica i Udruga đaka Franjevačke klasične gimnazije Visoko iz Zagreba pozivaju Vas na predstavljanje dokumentarnog filma :

                         Podmilačje-dokumentarni film o svetištu sv.Ivana Krstitelja

koje će se održati u petak  09.prosinca 2011 u 19 sati, u dvoranu Vijenac Nadbiskupskog pastoralnog instituta ,Kaptol 29 A Zagreb.

Sudjeluju:

fra Zdravko Dadić , župnik sv.Marije Anđeoske , Sesvetska Sopnica

fra Zoran Mandić , župnik  i čuvar svetišta sv.Ivana Krstitelja

gosp.Vlatko Filipović redatelj filma

dr.sc.Tomislav Markić,ravnatelj Nadbiskupskog pastoralnog instituta u Zagrebu

dr.sc.Vine Mihaljević,predsjednik Udruge đaka Franjevačke klasične gimnazije Visoko